Crveni planet

OPĆI OPIS:
Fizičke i geografske osobitosti od sjevernog pola prema južnom:
Sjeverna polarna kapa: Slojevi smrznutog CO2 (suhog leda), vodenog leda i naslaga prašine promjera 500 km. Zamrznuti CO2 sublimira u atmosferu tijekom proljeća, a ujesen se ponovno smrzava na površini. Okružena gotovo neprekinutim pojasom pješčanih dina.
Sjeverne nizine: rasprostranjeni tokovi lave prekriveni sedimentnim naslagama na njima; periglacijalni procesi.
Tharsis i Elysium Montes: veliki štitasti  vulkani na vulkanskim zaravnima.
Olympus Mons: visina: 25 km iznad okolnih ravnica; promjer: 600 km, dimenzije kaldere 65 × 80 km.
Valles Marineris: 4000 km dug sustav kanjona tektonskog postanka; drenažni kanali.
Južne visoravni: stara površina bogata kraterima s 2 udarne depresije (bazena): Hellas (promjera 2000 km ), Argyre (promjera 1100 km).  Dolinska mreža.
Južna polarna kapa: slojevi leda, leda CO2 i prašine. Tu je zima hladnija i dulja (Mars u afelu), dok je ljeto toplije i kraće (Mars u perihelu) negoli na sjevernoj polutki. Više prašine nego na sjevernoj polarnoj kapi. Slojevi CO2 održavaju se čak i tijekom ljeta, ali se promjer ledene površine smanjuje s 1800 km zimi na samo jezgru promjera 150 km (ljeti). U polarnim područjima nalaze se polja dina sa sezonskim pojavama tamnih kružnih mrlja.

MALI RELJEFNI OBLICI:
Krateri: Krateri promjera većeg od 5 km imaju zrakaste, fluidizirane izbačaje: naglo rastopljeni smrznuti slojevi permafrosta pomiješani s regolitom (tlom) i stijenama.
„Jezera” (otkriveni slojevi sedimentnih stijena): unutrašnjost kratera, područja među kraterima, neravan teren s ponorima. Lokacije: Arabia Terra, North-Hellas, Southern Elysium, Valles Marineris.

GEOLOŠKA POVIJEST:
Posljednjih 2,7 milijardi godina: amazonsko razdoblje: mlađi vulkanski tokovi s vulkana Olympus Mons (100-1000 milijuna godina) i Elysium Mons, polarne kape, eolski procesi, erozija vjetrom, dine, pješčane oluje. Klima: hladna, suha s cikličkim promjenama. Doba vjetra.

Prije 2,7 - 3,5 milijardi godina: hespersko razdoblje: Vallis Marineris (mogući rasjed) s drenažnim kanalima, neravan teren; Elysium Mons. Tharsis Bulge (izbočina). Labirint Noctis. Klima: hladna, suha s cikličkim promjenama. Doba leda.

Prije 3,5 - 4,6 milijardi godina: noino razdoblje: doba južnih visoravni. Argyre, zavala Hellas. Klima: topla, gusta atmosfera, tekuća voda. Dolinska mreža. Ocean Borealis (?) Kraterska jezera. Doba vode.

SADAŠNJI PROCESI: Vremenske prilike: pješčani vrtlozi, globalne pješčane oluje (za perihela), mlazne struje, pomaci dina, slojevi mraza, klizišta, mali kanali,. Sezonski ciklus CO2, H2O i prašine.

MAGNETSKO POLJE: regionalna  „zaostala” polja.

PARAMETRI ORBITE
[podaci za Zemlju u uglatim zagradama]
Priklon ekvatora prema ekliptici: 25,19°  [23,45]
Nagib orbite prema ekliptici: 1,850° [0,00]
Numerički ekscentricitet: 0,0934 [0,0167]
Udaljenost od Sunca:  Srednja: 227,94ˇ106 km = 1,523 astronomskih jedinica (AJ) [149,597ˇ106 km =1,00 AJ]
Najveća  (u afelu):
249,25ˇ106 km = 1,666 AJ [1,016]
Najmanja (u perihelu):
206,61ˇ106 km = 1,381 AJ [0,983]
Udaljenost od Zemlje:
Najveća 401,355ˇ106 km = 2,68 AJ
Najmanja: 54,51ˇ106 km = 0,36 AJ

Sljedeće konjunkcije (Mars u najdaljem položaju od Zemlje): 10. kolovoza 2002., 15. rujna 2004., 24. listopada 2006.,
6. prosinca 2008. g.
Sljedeće opozicije (Mars u položaju najbližem Zemlji): 28. kolovoza 2003.,
7. studenog 2005., 24. prosinca 2007.,
29. siječnja 2010. g.

Srednja brzina revolucije:
24,13 km/s = 86 868 km/h [29,8 km/s]
Period vrtnje: 24 h 37 min 22,66 s
[23 h 56 min]
Ophod oko Sunca (duljina Marsove godine): 686,98 dana [365,2422]
Obodna brzina rotacije (na ekvatoru): 866,9 km/h [1669,8]

Vrijeme dolaska svjetlosti
(najkraće, najdulje):
Od (do) Zemlje: 3 min 2 s, 22 min 19 s
Od (do) Sunca: 11 min 29 s, 13 min  51 s [8 min 11 s, 8 min 27 s]

Sateliti (mjeseci): Fobos (promjer 27 km), Deimos (promjer 12 km)

FIZIČKI PARAMETRI
Polumjer / ekvatorski: 3396 km [6378]
Polumjer / polarni: 3379 km [6356]
Spljoštenost: 0,00519 [0,00335]
Duljina ekvatora: 21 326 km

Masa: 6,418ˇ1023 kg [5,976ˇ1024]
Srednja gustoća: 3,94 g/cm3 [5,51]
Obujam: 16,43ˇ1010 km3 [10,87ˇ1011]
Ubrzanje sile teže: 3,72 m/s2 = 0,38 g
[g =9,78 m/s2]
Brzina oslobađanja: 5,02 km/s = 18 072 km/h [11,18 km/s]

Albedo (vizualni): 0,16 [0,37]
Prividni sjaj: najveći -2,9 magnituda, najmanji -1,0 magnituda
Prividni kutni polumjer (gledano sa Zemlje): najveći 25,16", najmanji 3,5"

Temperatura površine (približna): srednja: -55°C
(najmanja: -170°C, najveća: 20°C)
Sunčeva konstanta (iradijancija):
595 W/m2  [1380]
Prividni polumjer Sunca: 0,35° [0,53]
Prividni sjaj Sunca: -25,8 mag. [-26,7]
Atmosferski tlak: 699-912 Pa = 7 mbar (1 mbar na Olympus Mons, 9 mbar u Hellas Basin) [101325 Pa]
Brzine vjetra: 2-30+ m/s
Sastav atmosfere: 95% CO2, 2,6% N2, 1,6% Ar, 0,13 O2, 0,07 CO, 0,03 H2O

GEOGRAFSKI  (AREOGRAFSKI) PODACI:
Ukupna površina: 144 200 000 km2
Referentni podatak: troosni elipsoid
0 m visine: na  kartama MOLA (Marsov orbitalni laserski altimetar 1998-99): na polumjeru od 3396 km (areoid). To je približno 1,6 km više negoli na drugim kartama  (npr. na karti USGS), gdje je 0 m određen razinom atmosferskog tlaka od 6,1 mbar (= trostruka točka vode).
Nulti meridijan (duljina = 00):
krater Airy-0.
Obujam sjeverne polarne kape:
1,2-1,7 km3
Obujam južne polarne kape: 2-3 km3

NAJVIŠE. NAJNIŽE…
(U zagradama visina u km. Izvor: Međunarodna astronomska unija, IAU)
Vertikalna raščlanjenost reljefa: 29,5 km
Najviše točke: Zapadna polutka: Olympus Mons (21,3), Pavonis Mons (4), Arsia Mons (9), Ascraeus Mons (~20), Alba Patera  (7)  Istočna polutka: vulkan Elysium Mons (14) Sjeverno polarno područje: -1,9 km  Južno polarno područje: 4,8 km
Najniže točke:  Hellas Basin (-8,2), Vallis Marineris (-7)

NAJVEĆE, NAJDULJE…
(U zagradama promjer/duljina u km. Izvor: IAU)
Najdulje doline (vallis): Valles Marineris (3769), Kasei (1780), Ares (1690), Maja (1516), Marte (1185), Simud (1074), Tiu (970), Reull (945), Mamers (945), Ma'adim Vallis (861), Mangala (828), Dao (816), Granicus (750),  Hrad (719), Shalbatana (687), Loire (670), Liris (613), Mawrth (575), Al-Qahira (546), Mad (524), Nanedi (508), Nirgal (496).
Najveći krateri: Schiaparelli (471 km), Huygens (470), Cassini (412), Antoniadi (394).
Najveće planine (montes): Tharsis (1840), Nereidum (1677), Phlegra (1310), Libya (1170), Hellespontus (729), Tartarus (830),
Najveći vulkani: Olympus Mons (648), Arsia Mons (475), Ascraeus Mons (460), Elysium Mons (410),  Pavonis Mons (375), Hecates Tholus (183), Albor Tholus  (170)
Najdulji kanali (fossae): Alba (2077), Claritas (2050), Icaria (2280), Sirenum (2735)

Nazivi reljefnih oblika:
Albedo feature: Albedski oblici
Catena, catenae: vulkanski niz
Cavus, cavi: udubine, nepravilne strme depresije obično u nizovima ili skupinama
Chaos: posebna područja razlomljenog terena
Chasma, chasmata: duboke, izduljene, strme depresije
Colles: brežuljci ili izmjena malih udubina i uzvisina (valovit teren)
Crater: kružne ljevkaste depresije
Dorsum, dorsa: hrbat/greben
Fossa, fossae: jarak
Labes, labes: klizište
Labyrinthus, labyrinthi: kompleksi uzajamno prožimajućih dolina
Mensa, mensae: mesa, plato, ravnjak
Mons, montes: planina, vulkan
Patera, paterae: nepravilni krater ili kompleksni krater s nazupčanim rubovima; plitki vulkan
Planitia, planitiae: zavala/bazen
Planum, plana: plato ili zaravan/visoravan
Rupes: eskarpman/strmac
Scopulus: isprekidan, izlomljen strmac
Sulcus, sulci: udubine i hrptovi/grebeni
Terra, terrae: prostrani predjeli
Tholus, tholi: mala kupolasta planina (vulkan) ili brdo
Undae: dine
Vallis, valles: doline
Vastitas, vastitates: ravnice

Imena Marsa u različitim jezicima: arapski: Merik, grčki: Ares, hebrejski: Ma'adim, japanski: Kasei. Drugi naziv: Crveni planet.

Zagreb Astronomical Observatory
Opatička 22. p.p. 943
10 001 Zagreb
Croatia
TEL.FAX.
++385 1 4851355
zvjezdarnica(kukac)zg.tel.hr