Crveni planet

OPĆI OPIS:
Fizičke i geografske osobitosti od sjevernog pola prema juľnom:
Sjeverna polarna kapa: Slojevi smrznutog CO2 (suhog leda), vodenog leda i naslaga praąine promjera 500 km. Zamrznuti CO2 sublimira u atmosferu tijekom proljeća, a ujesen se ponovno smrzava na povrąini. Okruľena gotovo neprekinutim pojasom pjeąčanih dina.
Sjeverne nizine: rasprostranjeni tokovi lave prekriveni sedimentnim naslagama na njima; periglacijalni procesi.
Tharsis i Elysium Montes: veliki ątitasti  vulkani na vulkanskim zaravnima.
Olympus Mons: visina: 25 km iznad okolnih ravnica; promjer: 600 km, dimenzije kaldere 65 × 80 km.
Valles Marineris: 4000 km dug sustav kanjona tektonskog postanka; drenaľni kanali.
Juľne visoravni: stara povrąina bogata kraterima s 2 udarne depresije (bazena): Hellas (promjera 2000 km ), Argyre (promjera 1100 km).  Dolinska mreľa.
Juľna polarna kapa: slojevi leda, leda CO2 i praąine. Tu je zima hladnija i dulja (Mars u afelu), dok je ljeto toplije i kraće (Mars u perihelu) negoli na sjevernoj polutki. Viąe praąine nego na sjevernoj polarnoj kapi. Slojevi CO2 odrľavaju se čak i tijekom ljeta, ali se promjer ledene povrąine smanjuje s 1800 km zimi na samo jezgru promjera 150 km (ljeti). U polarnim područjima nalaze se polja dina sa sezonskim pojavama tamnih kruľnih mrlja.

MALI RELJEFNI OBLICI:
Krateri: Krateri promjera većeg od 5 km imaju zrakaste, fluidizirane izbačaje: naglo rastopljeni smrznuti slojevi permafrosta pomijeąani s regolitom (tlom) i stijenama.
„Jezera” (otkriveni slojevi sedimentnih stijena): unutraąnjost kratera, područja među kraterima, neravan teren s ponorima. Lokacije: Arabia Terra, North-Hellas, Southern Elysium, Valles Marineris.

GEOLO©KA POVIJEST:
Posljednjih 2,7 milijardi godina: amazonsko razdoblje: mlađi vulkanski tokovi s vulkana Olympus Mons (100-1000 milijuna godina) i Elysium Mons, polarne kape, eolski procesi, erozija vjetrom, dine, pjeąčane oluje. Klima: hladna, suha s cikličkim promjenama. Doba vjetra.

Prije 2,7 - 3,5 milijardi godina: hespersko razdoblje: Vallis Marineris (mogući rasjed) s drenaľnim kanalima, neravan teren; Elysium Mons. Tharsis Bulge (izbočina). Labirint Noctis. Klima: hladna, suha s cikličkim promjenama. Doba leda.

Prije 3,5 - 4,6 milijardi godina: noino razdoblje: doba juľnih visoravni. Argyre, zavala Hellas. Klima: topla, gusta atmosfera, tekuća voda. Dolinska mreľa. Ocean Borealis (?) Kraterska jezera. Doba vode.

SADA©NJI PROCESI: Vremenske prilike: pjeąčani vrtlozi, globalne pjeąčane oluje (za perihela), mlazne struje, pomaci dina, slojevi mraza, kliziąta, mali kanali,. Sezonski ciklus CO2, H2O i praąine.

MAGNETSKO POLJE: regionalna  „zaostala” polja.

PARAMETRI ORBITE
[podaci za Zemlju u uglatim zagradama]
Priklon ekvatora prema ekliptici: 25,19°  [23,45]
Nagib orbite prema ekliptici: 1,850° [0,00]
Numerički ekscentricitet: 0,0934 [0,0167]
Udaljenost od Sunca:  Srednja: 227,94·106 km = 1,523 astronomskih jedinica (AJ) [149,597·106 km =1,00 AJ]
Najveća  (u afelu):
249,25·106 km = 1,666 AJ [1,016]
Najmanja (u perihelu):
206,61·106 km = 1,381 AJ [0,983]
Udaljenost od Zemlje:
Najveća 401,355·106 km = 2,68 AJ
Najmanja: 54,51·106 km = 0,36 AJ

Sljedeće konjunkcije (Mars u najdaljem poloľaju od Zemlje): 10. kolovoza 2002., 15. rujna 2004., 24. listopada 2006.,
6. prosinca 2008. g.
Sljedeće opozicije (Mars u poloľaju najbliľem Zemlji): 28. kolovoza 2003.,
7. studenog 2005., 24. prosinca 2007.,
29. siječnja 2010. g.

Srednja brzina revolucije:
24,13 km/s = 86 868 km/h [29,8 km/s]
Period vrtnje: 24 h 37 min 22,66 s
[23 h 56 min]
Ophod oko Sunca (duljina Marsove godine): 686,98 dana [365,2422]
Obodna brzina rotacije (na ekvatoru): 866,9 km/h [1669,8]

Vrijeme dolaska svjetlosti
(najkraće, najdulje):
Od (do) Zemlje: 3 min 2 s, 22 min 19 s
Od (do) Sunca: 11 min 29 s, 13 min  51 s [8 min 11 s, 8 min 27 s]

Sateliti (mjeseci): Fobos (promjer 27 km), Deimos (promjer 12 km)

FIZIČKI PARAMETRI
Polumjer / ekvatorski: 3396 km [6378]
Polumjer / polarni: 3379 km [6356]
Spljoątenost: 0,00519 [0,00335]
Duljina ekvatora: 21 326 km

Masa: 6,418·1023 kg [5,976·1024]
Srednja gustoća: 3,94 g/cm3 [5,51]
Obujam: 16,43·1010 km3 [10,87·1011]
Ubrzanje sile teľe: 3,72 m/s2 = 0,38 g
[g =9,78 m/s2]
Brzina oslobađanja: 5,02 km/s = 18 072 km/h [11,18 km/s]

Albedo (vizualni): 0,16 [0,37]
Prividni sjaj: najveći -2,9 magnituda, najmanji -1,0 magnituda
Prividni kutni polumjer (gledano sa Zemlje): najveći 25,16", najmanji 3,5"

Temperatura povrąine (pribliľna): srednja: -55°C
(najmanja: -170°C, najveća: 20°C)
Sunčeva konstanta (iradijancija):
595 W/m2  [1380]
Prividni polumjer Sunca: 0,35° [0,53]
Prividni sjaj Sunca: -25,8 mag. [-26,7]
Atmosferski tlak: 699-912 Pa = 7 mbar (1 mbar na Olympus Mons, 9 mbar u Hellas Basin) [101325 Pa]
Brzine vjetra: 2-30+ m/s
Sastav atmosfere: 95% CO2, 2,6% N2, 1,6% Ar, 0,13 O2, 0,07 CO, 0,03 H2O

GEOGRAFSKI  (AREOGRAFSKI) PODACI:
Ukupna povrąina: 144 200 000 km2
Referentni podatak: troosni elipsoid
0 m visine: na  kartama MOLA (Marsov orbitalni laserski altimetar 1998-99): na polumjeru od 3396 km (areoid). To je pribliľno 1,6 km viąe negoli na drugim kartama  (npr. na karti USGS), gdje je 0 m određen razinom atmosferskog tlaka od 6,1 mbar (= trostruka točka vode).
Nulti meridijan (duljina = 00):
krater Airy-0.
Obujam sjeverne polarne kape:
1,2-1,7 km3
Obujam juľne polarne kape: 2-3 km3

NAJVI©E. NAJNI®E…
(U zagradama visina u km. Izvor: Međunarodna astronomska unija, IAU)
Vertikalna raąčlanjenost reljefa: 29,5 km
Najviąe točke: Zapadna polutka: Olympus Mons (21,3), Pavonis Mons (4), Arsia Mons (9), Ascraeus Mons (~20), Alba Patera  (7)  Istočna polutka: vulkan Elysium Mons (14) Sjeverno polarno područje: -1,9 km  Juľno polarno područje: 4,8 km
Najniľe točke:  Hellas Basin (-8,2), Vallis Marineris (-7)

NAJVEĆE, NAJDULJE…
(U zagradama promjer/duljina u km. Izvor: IAU)
Najdulje doline (vallis): Valles Marineris (3769), Kasei (1780), Ares (1690), Maja (1516), Marte (1185), Simud (1074), Tiu (970), Reull (945), Mamers (945), Ma'adim Vallis (861), Mangala (828), Dao (816), Granicus (750),  Hrad (719), Shalbatana (687), Loire (670), Liris (613), Mawrth (575), Al-Qahira (546), Mad (524), Nanedi (508), Nirgal (496).
Najveći krateri: Schiaparelli (471 km), Huygens (470), Cassini (412), Antoniadi (394).
Najveće planine (montes): Tharsis (1840), Nereidum (1677), Phlegra (1310), Libya (1170), Hellespontus (729), Tartarus (830),
Najveći vulkani: Olympus Mons (648), Arsia Mons (475), Ascraeus Mons (460), Elysium Mons (410),  Pavonis Mons (375), Hecates Tholus (183), Albor Tholus  (170)
Najdulji kanali (fossae): Alba (2077), Claritas (2050), Icaria (2280), Sirenum (2735)

Nazivi reljefnih oblika:
Albedo feature: Albedski oblici
Catena, catenae: vulkanski niz
Cavus, cavi: udubine, nepravilne strme depresije obično u nizovima ili skupinama
Chaos: posebna područja razlomljenog terena
Chasma, chasmata: duboke, izduljene, strme depresije
Colles: breľuljci ili izmjena malih udubina i uzvisina (valovit teren)
Crater: kruľne ljevkaste depresije
Dorsum, dorsa: hrbat/greben
Fossa, fossae: jarak
Labes, labes: kliziąte
Labyrinthus, labyrinthi: kompleksi uzajamno proľimajućih dolina
Mensa, mensae: mesa, plato, ravnjak
Mons, montes: planina, vulkan
Patera, paterae: nepravilni krater ili kompleksni krater s nazupčanim rubovima; plitki vulkan
Planitia, planitiae: zavala/bazen
Planum, plana: plato ili zaravan/visoravan
Rupes: eskarpman/strmac
Scopulus: isprekidan, izlomljen strmac
Sulcus, sulci: udubine i hrptovi/grebeni
Terra, terrae: prostrani predjeli
Tholus, tholi: mala kupolasta planina (vulkan) ili brdo
Undae: dine
Vallis, valles: doline
Vastitas, vastitates: ravnice

Imena Marsa u različitim jezicima: arapski: Merik, grčki: Ares, hebrejski: Ma'adim, japanski: Kasei. Drugi naziv: Crveni planet.

Zagreb Astronomical Observatory
Opatička 22. p.p. 943
10 001 Zagreb
Croatia
TEL.FAX.
++385 1 4851355
zvjezdarnica(kukac)zg.tel.hr